Ivan Ristić
Foto: Alo/Ilustracija

Sada je ostalo nešto manje od mesec dana do početka sezone (meteorološka sezona počinje 1. juna) i da bismo odgovorili na ovo pitanje moramo se osloniti na takozvane dugoročne klimatske projekcije: pokušaj da se predvidi vremenski trend mnogo unapred u širem smislu na velikim površinama, piše Ivan Ristić u prognozi na osnovu predviđanja portala Ilmeteo.

Nekada izrazito nepouzdane, sezonske projekcije su sada postale validan naučni alat za predviđanje; nešto slično onome što se desilo u prognozi napravljenoj poslednjih meseci za proleće gde smo očekivali višak kiše za april i maj.

Prve najave za leto mirišu na precizan trend: u stvari, na osnovu najnovijih ažuriranja, sledeću sezonu karakterišu temperature znatno iznad proseka između +1,5°C i +2°C već početkom juna u većem delu Evrope, piše Ristić.

Ono što se ističe je termalna anomalija u praktično celoj južnoj Evropi, posebno u mediteranskom basenu, verovatno zbog veće smetnje zloglasnog afričkog anticiklona koji bi mogao da izazove toplotni talas sa maksimalnim vrhovima znatno iznad 35°C .

Toplotni talas u Evropi

Foto: EPA-EFE/ANDY RAIN

 

Do pre nekoliko godina, blaži visoki pritisak Azora (okeanskog porekla) diktirao je zakon na Starom kontinentu. U poslednje vreme, međutim, svedoci smo sve većeg mešanja vazdušnih masa koje dolaze iz severne Afrike, koje su odgovorne za najjače i najupornije talase vrućine i kod nas.

Stoga je ovo prva briga za početak leta, štaviše u skladu sa poslednjim godinama, tokom kojih problem klimatskih promena postaje sve očigledniji i hitniji. Nedavna istraživanja potvrđuju da među efektima promenljive klime nalazimo i povećanje učestalosti toplotnih talasa.

Drugi aspekt, koji treba pratiti, posebno nakon poslednjih nekoliko meseci koji su u najmanju ruku bili suvi u većini južnih regiona i na Siciliji, tiče se padavina. Pa, čak bi se činilo da bi se problem vezan za nestašicu vode u južnim regionima mogao pogoršati, sa verovatnim deficitom padavina i posledičnim rizikom od suše.

Druga stvar je, međutim, za centar-sever gde, kao što se već često dešavalo poslednjih godina, sa porastom toplote (veće isparavanje iz mora znači više potencijalne energije u igri) postoji mogućnost ekstremnih vremenskih pojava kao što su grmljavina i oluje sa gradom izazvane iznenadnim prilivom svežeg vazduha koji se spuštao iz severne Evrope.

Videćemo, dakle, da li će ove prve dugoročne hipoteze biti potvrđene i kakvi će to biti efekti na našu zemlju, zaključuje Ristić.

BONUS VIDEO

PROČITAJTE KLIKOM OVDE NAJVAŽNIJE AKTUELNE VESTI

Komentari (0)

Loading